Nakon što je upozorila američke zvaničnike o svom planu, Rusija je 21. novembra ispalila novu, misterioznu balističku raketu – koja je u početku pogrešno identificirana kao interkontinentalni balistički projektil (ICBM) – na grad Dnjipro u istočnoj Ukrajini. Napad je oštetio zgrade i povrijedio desetine ljudi.
Ispostavilo se da je misteriozno oružje varijanta ruskog projektila RS-26, 40-tonske rakete na čvrsto gorivo sa šest bojevih glava. Njezino ime, Orešnik, objavio je ruski predsjednik Vladimir Putin ubrzo nakon napada, piše Index.
Tri mjeseca kasnije, juče ujutro, Rusija je navodno lansirala drugi projektil Orešnik, piše Forbes. Ovog puta cilj je bio Kijev. Sirene za zračnu opasnost oglasile su se u cijelom gradu, stanovnici su pohrlili u skloništa, ali nije se dogodilo ništa. Nije bilo eksplozija, nije bilo udara bojevih glava.
Prema ukrajinskom ratnom dopisniku Kirilovu Sazonovu, Orešnik “nije daleko odletio”. Navodno je zakazao i eksplodirao nad ruskim tlom.
Sedam dana nakon prvog napada Orešnikom Putin je zaprijetio lansiranjem dodatnih raketa i izričito upozorio da bi mogao gađati “centar odlučivanja” u Kijevu, gdje se nalaze ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, njegovi najviši zvaničnici i vojni komandanti.
Ali, prijetnja je bila ozbiljna samo koliko je Orešnik pouzdan. Iako još uvijek nema nezavisne potvrde da je druga raketa zaista eksplodirala u vazduhu, ovakav kvar ne bi bio iznenađenje. Orešnik je, u stvari, modifikovana verzija rakete RS-26 s manjom količinom goriva i kraćim dometom.
Već prvi test RS-26, proveden 2011. godine, završio je fijaskom – prototip rakete skrenuo je s kursa i eksplodirao samo nekoliko kilometara od mjesta lansiranja, u ruskom kozmodromu Plesetsk na sjeverozapadu Rusije.
Ako se pokaže da je drugi Orešnik takođe doživio kvar, onda nije samo poštedio Kijev straha i razaranja nego je i unazadio ruske propagandne napore.
Iako Orešnik izgledom podsjeća na ICBM s nuklearnim sposobnostima, njegovi vojni učinci su ograničeni. Kompleksan je, nepouzdan i nevjerojatno skup način da se izazove ne baš velika destrukcija, rekao je Džefri Lujz, direktor Programa za neširenje oružja u istočnoj Aziji pri Institutu Midleberi za međunarodne studije u Montereju.
Zbog toga se Orešnik prije svega smatra “oružjem straha” – dizajniranim da više zastraši nego što realno nanosi štetu. Putin je nakon prvog napada pokrenuo veliku propagandnu kampanju kako bi naglasio moć ruskog vojnog kompleksa i novog oružja.
“Morao je lansirati Orešnik, zatim održati konferenciju za novinare, pa zatim još jednu konferenciju i reći: ‘Ova stvar je stvarno zastrašujuća, trebali biste se bojati'”, rekao je Luis.
S obzirom na to da je polovica lansiranih Orešnika možda pala prije nego što je stigla do mete, čini se da ova “raketa straha” postaje sve manje zastrašujuća iz dana u dan.
